經號:   
   (AN.4.200 更新)
增支部4集200經/情愛經(莊春江譯)
  「比丘們!有這四種[情愛]被生,哪四種呢?從情愛生情愛、從情愛生瞋恚、從瞋恚生情愛、從瞋恚生瞋恚。
  比丘們!而怎樣是從情愛生情愛呢?比丘們!這裡,某人對另一人(他)來說是想要的、所愛的、合意的,其他人以想要的、所愛的、合意的對待某人,他這麼想:『其他人以想要的、所愛的、合意的對待對我來說是想要的、所愛的、合意的某人。』他[因此]對他們生出情愛,比丘們!這樣是從情愛生情愛。
  比丘們!而怎樣是從情愛生瞋恚呢?比丘們!這裡,某人對另一人(他)來說是想要的、所愛的、合意的,其他人以不想要的、非所愛的、不合意的對待某人,他這麼想:『其他人以不想要的、非所愛的、不合意的對待對我來說是想要的、所愛的、合意的某人。』他[因此]對他們生出瞋恚,比丘們!這樣是從情愛生瞋恚。
  比丘們!而怎樣是從瞋恚生情愛呢?比丘們!這裡,某人對另一人(他)來說是不想要的、非所愛的、不合意的,其他人以不想要的、非所愛的、不合意的對待某人,他這麼想:『其他人以不想要的、非所愛的、不合意的對待對我來說是不想要的、非所愛的、不合意的某人。』他[因此]對他們生出情愛,比丘們!這樣是從瞋恚生情愛。
  比丘們!而怎樣是從瞋恚生瞋恚呢?比丘們!這裡,某人對另一人(他)來說是不想要的、非所愛的、不合意的,其他人以想要的、所愛的、合意的對待某人,他這麼想:『其他人以想要的、所愛的、合意的對待對我來說是不想要的、非所愛的、不合意的某人。』他[因此]對他們生出瞋恚,比丘們!這樣是從瞋恚生瞋恚。
  比丘們!這四種情愛被生。
  比丘們!每當比丘從離欲……(中略)進入後住於初禪時,那時,從情愛生情愛於他不存在,從情愛生瞋恚於他不存在,從瞋恚生情愛於他不存在,從瞋恚生瞋恚於他不存在。
  比丘們!每當比丘從尋與伺的平息……(中略)第二禪……(中略)的第三禪……(中略)進入後住於第四禪時,那時,從情愛生情愛於他不存在,從情愛生瞋恚於他不存在,從瞋恚生情愛於他不存在,從瞋恚生瞋恚於他不存在。
  比丘們!每當比丘以諸的滅盡,以證智自作證後,在當生中進入後住於無漏心解脫慧解脫時,那時,從情愛生情愛已被捨斷,根已被切斷,[如]已斷根的棕櫚樹成為非有為未來不生之物,從情愛生瞋恚已被捨斷,根已被切斷,[如]已斷根的棕櫚樹,成為非有,為未來不生之物,從瞋恚生情愛已被捨斷,根已被切斷,[如]已斷根的棕櫚樹,成為非有,為未來不生之物,從瞋恚生瞋恚已被捨斷,根已被切斷,[如]已斷根的棕櫚樹,成為非有,為未來不生之物。比丘們!這被稱為比丘既不迎上,也不反擊、不發煙、不熾然、不燃燒
  比丘們!而怎樣是比丘迎上呢?比丘們!這裡,比丘認為色是我,或我擁有色,或色在我中,或我在色中;認為受是我,或我擁有受,或受在我中,或我在受中;認為想是我,或我擁有想,或想在我中,或我在想中;認為行是我,或我擁有行,或行在我中,或我在行中;認為識是我,或我擁有識,或識在我中,或我在識中,比丘們!這樣是比丘迎上。
  比丘們!而怎樣是比丘不迎上呢?比丘們!這裡,比丘認為色不是我,或我不擁有色,或色不在我中,或我不在色中;認為受不是我,或我不擁有受,或受不在我中,或我不在受中;認為想不是我,或我不擁有想,或想不在我中,或我不在想中;認為諸行不是我,或我不擁有諸行,或諸行不在我中,或我不在諸行中;認為識不是我,或我不擁有識,或識不在我中,或我不在識中,比丘們!這樣是比丘不迎上。
  比丘們!而怎樣是比丘反擊呢?比丘們!這裡,比丘對咒罵者咒罵回去;對激怒者激怒回去;對爭論者爭論回去,比丘們!這樣是比丘反擊。
  比丘們!而怎樣是比丘不反擊呢?比丘們!這裡,比丘對咒罵者不咒罵回去;對激怒者不激怒回去;對爭論者不爭論回去,比丘們!這樣是比丘不反擊。
  比丘們!而怎樣是比丘發煙呢?比丘們!有『我存在』[的觀念],則有『我是這樣的』、有『我正是這樣的』、有『我是其它的』、有『我是不存在的』、有『我是存在的』、有『我可能存在』、有『我可能是這樣的』、有『我可能正是這樣的』、有『我可能是其它的』、有『願我存在』、有『願我是這樣的』、有『願我正是這樣的』、有『願我是其它的』、有『我必將存在』、有『我必將是這樣的』、有『我必將正是這樣的』、有『我必將是其它的』[之觀念],比丘們!這樣是比丘發煙。
  比丘們!而怎樣是比丘不發煙呢?比丘們!沒有『我存在』[的觀念],則沒有『我是這樣的』、沒有『我正是這樣的』、沒有『我是其它的』、沒有『我是不存在的』、沒有『我是存在的』、沒有『我可能存在』、沒有『我可能是這樣的』、沒有『我可能正是這樣的』、沒有『我可能是其它的』、沒有『願我存在』、沒有『願我是這樣的』、沒有『願我正是這樣的』、沒有『願我是其它的』、沒有『我必將存在』、沒有『我必將是這樣的』、沒有『我必將正是這樣的』、沒有『我必將是其它的』[之觀念],比丘們!這樣是比丘不發煙。
  比丘們!而怎樣是比丘熾然呢?比丘們!有『我以此而存在』[的觀念],則有『我以此而是這樣的』、有『我以此而正是這樣的』、有『我以此而是其它的』、有『我以此而是不存在的』、有『我以此而是存在的』、有『我以此而可能存在』、有『我以此而可能是這樣的』、有『我以此而可能正是這樣的』、有『我以此而可能是其它的』、有『以此而願我存在』、有『以此而願我是這樣的』、有『以此而願我正是這樣的』、有『以此而願我是其它的』、有『我以此而必將存在』、有『我以此而必將是這樣的』、有『我以此而必將正是這樣的』、有『我以此而必將是其它的』[之觀念],比丘們!這樣是比丘熾然。
  比丘們!而怎樣是比丘不熾然呢?比丘們!沒有『我以此而存在』[的觀念],則沒有『我以此而是這樣的』、沒有『我以此而正是這樣的』、沒有『我以此而是其它的』、沒有『我以此而是不存在的』、沒有『我以此而是存在的』、沒有『我以此而可能存在』、沒有『我以此而可能是這樣的』、沒有『我以此而可能正是這樣的』、沒有『我以此而可能是其它的』、沒有『以此而願我存在』、沒有『以此而願我是這樣的』、沒有『以此而願我正是這樣的』、沒有『以此而願我是其它的』、沒有『我以此而必將存在』、沒有『我以此而必將是這樣的』、沒有『我以此而必將正是這樣的』、沒有『我以此而必將是其它的』[之觀念],比丘們!這樣是比丘不熾然。
  比丘們!而怎樣是比丘燃燒呢?比丘們!這裡,比丘的我是之慢非已被捨斷,根已被切斷,[如]已斷根的棕櫚樹,成為非有,為未來不生之物,比丘們!這樣是比丘燃燒。
  比丘們!而怎樣是比丘不燃燒呢?比丘們!這裡,比丘的我是之慢已被捨斷,根已被切斷,[如]已斷根的棕櫚樹,成為非有,為未來不生之物,比丘們!這樣是比丘不燃燒。」
  大品第五,其攝頌
  「入耳、處,跋提雅、沙木額、哇玻、薩哈,
   茉莉,自己苦行,渴愛與情愛它們為十則。」
  第四個五十則完成。
AN.4.200/ 10. Pemasuttaṃ
   200. “Cattārimāni, bhikkhave, (pemāni) jāyanti. Katamāni cattāri? Pemā pemaṃ jāyati, pemā doso jāyati, dosā pemaṃ jāyati, dosā doso jāyati.
   “Kathañca, bhikkhave, pemā pemaṃ jāyati? Idha, bhikkhave, puggalo puggalassa iṭṭho hoti kanto manāpo. Taṃ pare iṭṭhena kantena manāpena samudācaranti. Tassa evaṃ hoti– ‘yo kho myāyaṃ puggalo iṭṭho kanto manāpo, taṃ pare iṭṭhena kantena manāpena samudācarantī’ti So tesu pemaṃ janeti. Evaṃ kho, bhikkhave, pemā pemaṃ jāyati.
   “Kathañca, bhikkhave, pemā doso jāyati? Idha, bhikkhave, puggalo puggalassa iṭṭho hoti kanto manāpo. Taṃ pare aniṭṭhena akantena amanāpena samudācaranti. Tassa evaṃ hoti– ‘yo kho myāyaṃ puggalo iṭṭho kanto manāpo, taṃ pare aniṭṭhena akantena amanāpena samudācarantī’ti. So tesu dosaṃ janeti. Evaṃ kho, bhikkhave, pemā doso jāyati.
   “Kathañca, bhikkhave, dosā pemaṃ jāyati? Idha, bhikkhave, puggalo puggalassa aniṭṭho hoti akanto amanāpo. Taṃ pare aniṭṭhena akantena amanāpena samudācaranti. Tassa evaṃ hoti– ‘yo kho myāyaṃ puggalo aniṭṭho akanto amanāpo, taṃ pare aniṭṭhena akantena amanāpena samudācarantī’ti. So tesu pemaṃ janeti. Evaṃ kho, bhikkhave, dosā pemaṃ jāyati.
   “Kathañca, bhikkhave, dosā doso jāyati? Idha, bhikkhave, puggalo puggalassa aniṭṭho hoti akanto amanāpo Taṃ pare iṭṭhena kantena manāpena samudācaranti. Tassa evaṃ hoti– ‘yo kho myāyaṃ puggalo aniṭṭho akanto amanāpo, taṃ pare iṭṭhena kantena manāpena samudācarantī’ti. So tesu dosaṃ janeti. Evaṃ kho, bhikkhave, dosā doso jāyati. Imāni kho, bhikkhave, cattāri pemāni jāyanti.
   “Yasmiṃ, bhikkhave, samaye bhikkhu vivicceva kāmehi …pe… paṭhamaṃ jhānaṃ upasampajja viharati, yampissa pemā pemaṃ jāyati tampissa tasmiṃ samaye na hoti, yopissa pemā doso jāyati sopissa tasmiṃ samaye na hoti, yampissa dosā pemaṃ jāyati tampissa tasmiṃ samaye na hoti, yopissa dosā doso jāyati sopissa tasmiṃ samaye na hoti.
   “Yasmiṃ, bhikkhave, samaye bhikkhu vitakkavicārānaṃ vūpasamā …pe… dutiyaṃ jhānaṃ …pe… tatiyaṃ jhānaṃ …pe… catutthaṃ jhānaṃ upasampajja viharati, yampissa pemā pemaṃ jāyati tampissa tasmiṃ samaye na hoti, yopissa pemā doso jāyati sopissa tasmiṃ samaye na hoti, yampissa dosā pemaṃ jāyati tampissa tasmiṃ samaye na hoti, yopissa dosā doso jāyati sopissa tasmiṃ samaye na hoti.
   “Yasmiṃ, bhikkhave, samaye bhikkhu āsavānaṃ khayā anāsavaṃ cetovimuttiṃ paññāvimuttiṃ diṭṭheva dhamme sayaṃ abhiññā sacchikatvā upasampajja viharati, yampissa pemā pemaṃ jāyati tampissa pahīnaṃ hoti ucchinnamūlaṃ tālāvatthukataṃ anabhāvaṃkataṃ āyatiṃ anuppādadhammaṃ, yopissa pemā doso jāyati sopissa pahīno hoti ucchinnamūlo tālāvatthukato anabhāvaṃkato āyatiṃ anuppādadhammo, yampissa dosā pemaṃ jāyati tampissa pahīnaṃ hoti ucchinnamūlaṃ tālāvatthukataṃ anabhāvaṃkataṃ āyatiṃ anuppādadhammaṃ, yopissa dosā doso jāyati sopissa pahīno hoti ucchinnamūlo tālāvatthukato anabhāvaṃkato āyatiṃ anuppādadhammo. Ayaṃ vuccati, bhikkhave, bhikkhu neva usseneti na paṭiseneti na dhūpāyati na pajjalati na sampajjhāyati.
   “Kathañca, bhikkhave, bhikkhu usseneti? Idha, bhikkhave, bhikkhu rūpaṃ attato samanupassati, rūpavantaṃ vā attānaṃ, attani vā rūpaṃ, rūpasmiṃ vā attānaṃ; vedanaṃ attato samanupassati, vedanāvantaṃ vā attānaṃ attani vā vedanaṃ, vedanāya vā attānaṃ; saññaṃ attato samanupassati, saññāvantaṃ vā attānaṃ, attani vā saññaṃ, saññāya vā attānaṃ; saṅkhāre attato samanupassati, saṅkhāravantaṃ vā attānaṃ, attani vā saṅkhāre, saṅkhāresu vā attānaṃ; viññāṇaṃ attato samanupassati, viññāṇavantaṃ vā attānaṃ, attani vā viññāṇaṃ, viññāṇasmiṃ vā attānaṃ. Evaṃ kho, bhikkhave, bhikkhu usseneti.
   “Kathañca, bhikkhave, bhikkhu na usseneti? Idha, bhikkhave, bhikkhu na rūpaṃ attato samanupassati, na rūpavantaṃ vā attānaṃ, na attani vā rūpaṃ, na rūpasmiṃ vā attānaṃ; na vedanaṃ attato samanupassati, na vedanāvantaṃ vā attānaṃ, na attani vā vedanaṃ, na vedanāya vā attānaṃ; na saññaṃ attato samanupassati, na saññāvantaṃ vā attānaṃ, na attani vā saññaṃ na saññāya vā attānaṃ; na saṅkhāre attato samanupassati, na saṅkhāravantaṃ vā attānaṃ, na attani vā saṅkhāre, na saṅkhāresu vā attānaṃ; na viññāṇaṃ attato samanupassati, na viññāṇavantaṃ vā attānaṃ, na attani vā viññāṇaṃ, na viññāṇasmiṃ vā attānaṃ. Evaṃ kho, bhikkhave, bhikkhu na usseneti.
   “Kathañca, bhikkhave, bhikkhu paṭiseneti? Idha bhikkhave, bhikkhu akkosantaṃ paccakkosati, rosantaṃ paṭirosati, bhaṇḍantaṃ paṭibhaṇḍati. Evaṃ kho, bhikkhave, bhikkhu paṭiseneti.
   “Kathañca, bhikkhave, bhikkhu na paṭiseneti? Idha, bhikkhave, bhikkhu akkosantaṃ na paccakkosati, rosantaṃ na paṭirosati, bhaṇḍantaṃ na paṭibhaṇḍati. Evaṃ kho, bhikkhave, bhikkhu na paṭiseneti.
   “Kathañca, bhikkhave, bhikkhu dhūpāyati? Asmīti, bhikkhave, sati itthasmīti hoti, evaṃsmīti hoti, aññathāsmīti hoti, asasmīti hoti, satasmīti hoti, santi hoti, itthaṃ santi hoti, evaṃ santi hoti, aññathā santi hoti, apihaṃ santi hoti, apihaṃ itthaṃ santi hoti, apihaṃ evaṃ santi hoti, apihaṃ aññathā santi hoti, bhavissanti hoti, itthaṃ bhavissanti hoti, evaṃ bhavissanti hoti, aññathā bhavissanti hoti. Evaṃ kho, bhikkhave, bhikkhu dhūpāyati.
   “Kathañca bhikkhave, bhikkhu na dhūpāyati? Asmīti, bhikkhave, asati itthasmīti na hoti, evaṃsmīti na hoti, aññathāsmīti na hoti, asasmīti na hoti, satasmīti na hoti, santi na hoti, itthaṃ santi na hoti, evaṃ santi na hoti, aññathā santi na hoti, apihaṃ santi na hoti, apihaṃ itthaṃ santi na hoti, apihaṃ evaṃ santi na hoti, apihaṃ aññathā santi na hoti, bhavissanti na hoti, itthaṃ bhavissanti na hoti, evaṃ bhavissanti na hoti, aññathā bhavissanti na hoti. Evaṃ kho, bhikkhave, bhikkhu na dhūpāyati.
   “Kathañca, bhikkhave, bhikkhu pajjalati? Iminā asmīti, bhikkhave, sati iminā itthasmīti hoti, iminā evaṃsmīti hoti, iminā aññathāsmīti hoti, iminā asasmīti hoti, iminā satasmīti hoti, iminā santi hoti, iminā itthaṃ santi hoti, iminā evaṃ santi hoti, iminā aññathā santi hoti, iminā apihaṃ santi hoti, iminā apihaṃ itthaṃ santi hoti, iminā apihaṃ evaṃ santi hoti, iminā apihaṃ aññathā santi hoti, iminā bhavissanti hoti, iminā itthaṃ bhavissanti hoti, iminā evaṃ bhavissanti hoti, iminā aññathā bhavissanti hoti. Evaṃ kho, bhikkhave, bhikkhu pajjalati.
   “Kathañca, bhikkhave, bhikkhu na pajjalati? Iminā asmīti, bhikkhave, asati iminā itthasmīti na hoti, iminā evaṃsmīti na hoti, iminā aññathāsmīti na hoti, iminā asasmīti na hoti, iminā satasmīti na hoti, iminā santi na hoti, iminā itthaṃ santi na hoti, iminā evaṃ santi na hoti, iminā aññathā santi na hoti, iminā apihaṃ santi na hoti, iminā apihaṃ itthaṃ santi na hoti, iminā apihaṃ evaṃ santi na hoti, iminā apihaṃ aññathā santi na hoti, iminā bhavissanti na hoti, iminā itthaṃ bhavissanti na hoti, iminā evaṃ bhavissanti na hoti, iminā aññathā bhavissanti na hoti. Evaṃ kho, bhikkhave, bhikkhu na pajjalati.
   “Kathañca bhikkhave, bhikkhu sampajjhāyati? Idha, bhikkhave, bhikkhuno asmimāno pahīno na hoti ucchinnamūlo tālāvatthukato anabhāvaṃkato āyatiṃ anuppādadhammo. Evaṃ kho, bhikkhave, bhikkhu sampajjhāyati.
   “Kathañca, bhikkhave, bhikkhu na sampajjhāyati? Idha, bhikkhave, bhikkhuno asmimāno pahīno hoti ucchinnamūlo tālāvatthukato anabhāvaṃkato āyatiṃ anuppādadhammo. Evaṃ kho, bhikkhave, bhikkhu na sampajjhāyatī”ti. Dasamaṃ.
   Mahāvaggo pañcamo.
   Tassuddānaṃ–
   Sotānugataṃ ṭhānaṃ, bhaddiya sāmugiya vappa sāḷhā ca;
   Mallika attantāpo, taṇhā pemena ca dasā teti.
   Catutthamahāpaṇṇāsakaṃ samattaṃ.
漢巴經文比對(莊春江作):
  「自舉(SA.985)」,南傳作「迎上」(usseneti,直譯為「靠近;親近」),菩提比丘長老英譯為「拿起」(picks up)。
  「還舉(SA.985)」,南傳作「反擊」(paṭiseneti),菩提比丘長老英譯為「推開」(pushes away)。按:《滿足希求》以「成為敵對的」(paṭiviruddho hutvā)解說。
  「起塵(SA.985)」,南傳作「發煙」(dhūpāyati),菩提比丘長老英譯為「燻煙,激怒」(fume)。
  「熾然」(pajjalati),菩提比丘長老英譯為「冒火焰燃燒」(blaze)。
  「嫌彼(SA.985)」,南傳作「燃燒」(sampajjhāyati,另譯為「燒盡;消滅;悲傷憂愁;悲痛不堪;懊悔不堪;深思」),菩提比丘長老依錫蘭本(apajjhāyate)英譯為「沉思,孵蛋」(brood),2012年版譯為「沉思,反芻」(ruminate)。